Sanovnik.com»Članci»Drevne zagonetke»Istorijske ličnosti»Kristofer Kolumbo - činjenice, plovidbe i otkrića

Kristofer Kolumbo - činjenice, plovidbe i otkrića

Iliana AngelovaIliana Angelova
Početnik
73
Kristofor kolumbo

Kada govorimo o Velikim geografskim otkrićima, koje su napravili evropski moreplovci u Srednjem veku, od XV do XVIII veka, prvo ime koje nam pada na pamet je Kristofor Kolumbo. Nesumnjivo, ovo je ličnost sa najvećim doprinosom poznavanju sveta svog vremena. Otkrića do kojih je došao Kolumbo su od svetskog značaja, jer su zahvaljujući njima američke zemlje uvrštene u geografske karte, nakon čega su stvorene kolonijalne imperije. Zauvek je promenjena suština našeg sveta. Ko je čovek koji je promenio istoriju sveta svojim otkrićima?

Kristofor Kolumbo – poreklo, učenje i priprema za pomorstvo

Prema drugim svedočanstvima i dokumentima, pretpostavlja se da je datum rođenja Kristofora Kolumba između 26. VIII i 31.X 1451. godine u Đenovi. Otac budućeg pomorca imao je jednostavnu profesiju za to vreme - bio je tkač. Prema postojećim tradicijama tog vremena, dečaci su se spremali da naslede zanat svojih očeva, a verovatno je da je Kolumbo pohađao školu za tkanje, gde je izučio zanat, opismenjavao se, a uz to stekao i opšte znanje iz geografije. Između 1470-1473, otac budućeg moreplovca postao je trgovac, a dečak je takođe radio u porodičnom poslu. Kasnije se oženio ženom po imenu Felipa. Godina njegovog braka nije jasna, ali se pretpostavlja da je to bila 1476. Od te godine do 1486. ​​veliki putnik je živeo u Portugalu.

Godinu dana nakon venčanja, Kolumbo je otputovao u Englesku. Tokom ovih godina njegovo interesovanje za pomorstvo se očigledno rodilo u potrazi za novim putevima iz Evrope u Indiju, koja je u glavama Evropljana bila željeno mesto, zemlja začina. Kolumbo je izradio svoj projekat za najkraći put do Indije, koji su u to vreme tražili svi Evropljani. On je predstavio svoj plan portugalskom kralju da prikupi sredstva za ekspediciju, ali je plan odbijen. To ga nije obeshrabrilo i preselio se u Kastilju, gde je uspeo da organizuje ekspediciju uz pomoć lokalnih trgovaca i bankara. Ovo je prvo od svih njegovih putovanja.

Ekspedicije Kristofera Kolumba. Otkrića.

Kristofer Kolumbo je napravio ukupno četiri putovanja oko sveta i zaslužan je za neka od najvećih otkrića svog vremena.

Lik Kolumba

Prvo putovanje /1492-1493/ godina

Kristofer Kolumbo je krenuo na svoje prvo putovanje sa brodovima Santa Marija, Pinta i Ninja sa 90 mornara na njima. Isplovio 30. avgusta 1492. Sa Kanarskih ostrva ekspedicija je krenula u pravcu zapada. Kolumbovi brodovi su prešli Atlantik. I pre nego što je kročio na čvrsto tlo, Kolumbo je napravio svoje prvo otkriće, septembra 1492. godine, otkrio je Sargasko more. Nakon 2 meseca plovidbe na otvorenom okeanu, mornari iz Kolumba stigli su do Bahama 12. oktobra 1492. godine. Ovo je zvanični datum otkrivanja novog kontinenta – Amerike. Sledećeg dana Kolumbo je prvi put kročio na ostrvo San Salvador, ne sluteći da je otkrio novu zemlju. U narednih 10 dana, mornari su obišli i druga Bahamska ostrva. Posle nekoliko dana, Kolumbo je otkrio i Kubu. Stigao je i do drugog ostrva – Haitija i vratio se u Kastilju 1493. godine.

Drugo putovanje /1493-1496/ godine

Neposredno posle prvog putovanja, Kolumbo je ponovo krenuo na put, ovoga puta na tri godine/1493-1496/ godine. Druga ekspedicija je bila veća, putovao je sa 17 brodova, a njegovi mornari su brojali više od 1.500 ljudi. U jesen iste godine, Kolumbo je otkrio dva ostrva – Dominiku i Gvadalupu i oko 20 Malih Antila. U proleće sledeće godine otkrio je Jamajku i napravio još nekoliko otkrića. Ovo putovanje donelo mu je veliko priznanje. Dobio je titulu generala i вицекралја novootkrivenih zemalja.

Treće putovanje /1498-1500/god.

Treće putovanje počelo je 2 godine kasnije sa 6 brodova, od kojih je 3 predvodio lično Kristofer Kolumbo. Ponovo je prešao Atlantik i u leto iste godine otkrio Trinidad i reku Orinoko. Tako je počelo otkriće južnoameričkog kontinenta. Sledećeg meseca Kolumbovi mornari su prvo kročili na novo ostrvo – Margarita, a zatim se iskrcali na Haitiju. Godine 1500. veliki moreplovac je uhapšen i poslat u Kastilju, ali je tamo oslobođen kraljevom odlukom.

Četvrto putovanje /1502-1504/ godine

Kolumbo je napravio četvrto putovanje jer je dobio dozvolu da nastavi da traži put do Indije. Otišao je sa 4 broda i u junu iste godine stigao do ostrva Martinik, a krajem sledećeg meseca stigao je do Honduraskog zaliva. Do proleća 1503. stigao je do obala Hondurasa sa Kariba, otkrio Nikaragvu, Kostariku i Panamu. Takođe je stigao do zaliva Uraba. Vratio se na sever, ali je doživeo brodolom kod Jamajke. Dobio je помоć i vratio se u Kastilju pre početka sledeće godine.

Do kraja svog života Kolumbo je bio uveren da je otkrio put do Indije i da je stigao do obala istočne Azije. Zbog ove istorijske zablude, on je starosedeoce novootkrivenih zemalja nazvao Indijancima. Ljudi koji su naseljavali američki kontinent ostali su poznati svetu pod ovim imenom. Zemlje koje je otkrio su kolonizovane, lokalno stanovništvo masakrirano. Stvorena su velika kolonijalna carstva. Nekoliko zemalja koje su učestvovale u otkrivanju novih zemalja podelile su svet među sobom u narednim godinama, što je zauvek promenilo njihov razvoj. Nadmašili su sve druge jer su vekovima koji dolaze imali na raspolaganju neopisivo bogatstvo svojih kolonija.

Otkriće Amerike ima istorijski značaj ne samo za kolonijalne države, već i za ceo kontinent, jer su otkrića donela u Evropu nove i nepoznate kulture, koje su danas osnova poljoprivrede i promenile do neprepoznatljivosti ishranu, kao i čitavu život Evropljana.

Otkriće Amerike bilo je sudbonosno i za novootkrivene zemlje. Kolonizacija je promenila i tok istorijskog razvoja ovih krajeva. Lokalno stanovništvo je u velikoj meri uništeno, posebno onaj njegov deo koji je živeo oko plovnih reka i na pristupačnijim mestima. Oslobođene su ogromne bogate teritorije, koje su potom naselili kolonisti - Evropljani.

Uništena i zauvek izgubljena je izuzetno bogata lokalna kultura, nestali su čitavi narodi i civilizacije. Preživeli starosedeoci, koji su postali manjina, svuda su bili preplavljeni novim naseljenicima.

Kristofor kolumbo u Novom svetu

Kolumbo je umro u španskom gradu Valjadolidu 1506. godine.

Još mitova i činjenica o Kristoforu Kolumbu

Kristofer Kolumbo nikako nije bio prvi Evropljanin koji je kročio u Ameriku. Oko 1000. godine, Viking Lejf Erikson je otputovao na Grenland i stigao do obala današnje Kanade. Velika zasluga Kolumba, koja ga čini otkrivačem novih zemalja, je što su, nakon što je prvi put stigao do novih obala, one postale deo opšte mape sveta, što je promenilo tok istorije za milione ljudi.

Kolumbove plovidbe imaju još jednu zaslugu – trasirao je pomorske puteve i uhvatio pravac vetrova u pravcu Kariba, kao i geografske širine na kojima vetar duva u pravcu Evrope.. Ovo je bilo veoma važno u eri kada su otvorene zemlje kolonizovane i plovidba do njih je pojačana.

• Prema jednom mitu, Kolumbo je umro napušten i u siromaštvu. Ovo je zaista samo mit. Iako njegovo materijalno stanje nije u potpunosti odgovaralo njegovim zaslugama, Kolumbo nije bio siromašan. U Španiji je živeo udobno. Nakon njegove smrti, njegovi naslednici su podneli tužbe protiv španske krune i završili sa velikim bogatstvom.

• Još jedan široko rasprostranjen mit u Americi danas je da je Kolumbo krenuo u ekspediciju da dokaže da je Zemlja okrugla. Ovo je mit koji je lišen smisla. Ova činjenica je bila poznata još i starim Grcima.

S druge strane, Kolumbo je bio odličan navigator, ali je bio samouk. I patio je od dosta zabluda o veličini Evrope u poređenju sa stvarnošću. Takođe je verovao da je Japan udaljeniji od Kine nego što je zapravo bio. Stoga je računao da će stići do Azije ako otplovi na zapad, što je bila pogrešna računica. Međutim, imao je sreću avanturiste i stigao je do druge zemlje - Amerike. Ispostavilo se da je to bilo njegovo otkriće.

Uprkos svim mitovima, zabludama i izmišljotinama, ne može se poreći jedna nepobitna činjenica – Kristofer Kolumbo je svojim delima presudno uticao na brzu i korenitu promenu sveta. To mu je obezbedilo večno mesto u istoriji.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest